Ћир
Priroda

Stigla je zima

Komunalne službe ne odlaze u prirodu, molimo vas da vaše smeće ponesete sa sobom. Čuvamo i volimo našu zemlju! Saznaj više.

21. decembra, u 23.22 časa po našem vremenu počela je zima. Početak najhladnijeg godišnjeg doba na severnoj Zemljinoj polulopti. Istovremeno na južnoj započinje leto. Zima će trajati 89 dana, a trajaće do 20. marta 2019. kad u 22.58 časova počinje proleće.

Zima nastupa kad je određena polulopta (severna ili južna) najmanje izložena Sunčevim zracima, nezavisno o udaljenosti od Sunca. Na severnoj polulopti zima se događa kad je Zemlja najbliže Suncu.

Sunčevi zraci zimi padaju pod većim uglom, čime se konstantna energija koju polulopta dobija od Sunca deli na veću površinu. Zajedno s većim putem kroz atmosferu koju ta toplina treba da pređe daje rezultat manje primljene toplote po jedinici površine i nižu temperaturu tj. zimu.

Veruje se da je prvog dana zime dan najkraći, a noć najduža, ali to nije baš tako. U narednim danima sunce će izlaziti kasnije, ali i zalaziti kasnije, što znači da će trajanje noći biti kao i danas sve do 25. decembra kada će dan trajati minutu duže nego sada. Zatim će polako Sunce svakog dana biti sve višlje nad horizontom, dani će postajati sve duž a noći sve kraće.

Zima je uzrok velikih promena na Fruškoj gori. Većinom prekirvena listopadnim šumama dobija sasvim drugo lice zimi, kada se sve vidi bolje i dalje kroz gole grane. Šuma iako u dubokom snu deluje prijateljski. Moguće je sresti tek po koji četinar ili zimzeleni grm ruskusa koji izgleda jedini budan u ove hladne dane.

Životinje menjaju svoje ponašanje zimi i dok veliki broj vrsta pada u zimski san kao puh, veverica, jež ili jazavac, neke vrste se udružuju u krda da bi lakše prebrodile nepovoljan period kao što su srne u kojima ostaju sve do proleća. Zima je period kada se pare divljie svinje (sredina novembra – februar) pa treba biti oprezan.

Komentari

Facebook

DISQUS