Komunalne službe ne odlaze u prirodu, molimo vas da vaše smeće ponesete sa sobom. Čuvamo i volimo našu zemlju! Saznaj više.

Kažu da je Fruška gora najveća lipova šuma u Evropi. Od  medonosnih cvetova lipe nastaje fruškogorski lipov med, zaštićenog geografskog porekla, pa ne čudi što se fruškogorski obronci često nazivaju i mednim.

Nacionalnim parkom med teče od davnina, ipak, zasluge za popularizaciju pčelarstva na ovom području nosi profesor Karlovačke gimnazije Jovan Živanović. U drugoj polovini 19. veka Živanović je preuzeo savremene tehnike pčelarstva od nemačkih stručnjaka, a zatim ih doveo do savršenstva.

Živanovićevo nasleđe i danas je prisutno. U Sremskim Karlovcima nalazi se jedinstven muzej pčelarstva u Srbiji, a najbolji medni nektari fruškogorja nalaze se upravo u njemu.

Na mednoj strani Fruške gore

Fruškogorski lipov med karakteriše visok sadržaj lipovog nektara – preko 60%, sa više od 10 000 polenovih zrna u 10 g meda. Med je bistar, gotovo proziran, prepoznatljiv po specifičnom mirisu lipe i lako prepoznatljivog ukusa.

Fruškogorski lipov med sakuplja se u centralnom delu nacionalnog parka, od Đipše i južnih padina zapadnog dela Fruške gore, pa sve do Banstola. Razgranata putna mreža omogućava neometanu selidbu košnica, te pristup najboljim lipovim pašama, poput onih u Svilošu, Ležimiru, Paragovu. 

Osim lipe, značajni su i bagrem i uljana repica, a koji su karakteristični za fruškogorsko podneblje, odnosno plavno područje Dunava.

Šta je to u imenu?

Pored, kulturološkog, ostvarivanje prava u korišćenju oznake geografskog porekla ima i širi ekonomski značaj. Naime, ovako označena, hrana, proizvodi ručne izrade i tradicionalne umetnosti, duboko su ukorenjeni u tradiciju i identitet određenog područja, te predstavljaju kolektivno dobro. Ovo se ogleda prvenstveno u povećanju konkurentnosti na probirljivom tržištu, zatim u stvaranju prilika za razvoj ruralnih sredina i podsticanju zapošljavanja, bilo u proizvodnji i preradi, bilo u srodnim sektorima.

Istraživanja pokazuju da za Evropljane zaštita geografskog porekla predstavlja ne samo potvrdu originalnosti, već i kvaliteta tog proizvoda. Ipak, u 2016. godini, tek 49 proizvoda nosilo je oznaku geografskog porekla. U Sremu, osim fruškogorskog lipovog meda, u tradicionalne adute zaštićenog porekla ubrajaju se i sremski kulen, sremska domaća kobasica, kao i sremska salama, te karlovački rizling.

Kada je u pitanju fruškogorski lipov med, nesumnjivo je da su njegova posebna svojstva i kvalitet uslovljeni kako prirodnim resursima, tako i ljudskim faktorima (tradicija, lični pečat proizvođača). 

Ipak, potrebno je uložiti dodatni napor, kako bi se sačuvala njegova vrednost na tržištu, a potrošači dodatno zainteresovali za kvalitet koji između ostalog proističe iz specifičnosti fruškogorja. Takođe, jedan od mogućih pravaca jeste zaštita ovog proizvoda i u inostranstvu, tj. u EU, gde i te kako postoji potražnja za kvalitetnim proizvodom kontrolisanog porekla. 

Tagovi: Insekti